Predavanje Kristijana Stakora “George Lucas i Novi Hollywood” @ Filozofski fakultet, 25. 01. 2018.

U sklopu programa „Otvoreni četvrtak“ na Filozofskom fakultetu u Osijeku u četvrtak je održano zanimljivo predavanje Kristijana Stakora pod nazivom „George Lucas i Novi Hollywood: nastanak američkog Novog vala“. 

Na Filozofskom faksu već nekoliko godina održava se ciklus predavanja pod nazivom „Otvoreni četvrtak“. Bio sam par puta na tim predavanjima, ovisno o tome koliko me pojedina tema zanimala. Bude tu svega i svačega, od tema koje se dotiču pop kulture ili nekulture općenito (što znači da su obuhvaćene mojim blogom), pa do onih više stručnih, namijenjenih studošima određenih područja. Na starom blogu sam imao par izvještaja s ovih druženja, no na novom blogu ovo je premijera.

Kristijan Stakor je lokalni filmski kritičar, mlađa generacija je u pitanju (u usporedbi sa mnom i Brojem Jedan on je još dete 🙂 ), momak je prije par godina diplomirao na Filozofskom smjer engleski i njemački jezik, što znači da mi je kolega po struci, a gledatelji osječke televizije mogli su ga viđati u njihovim emisijama gdje je govorio o aktualnim filmovima. Ne znam hoće li on od kritičarenja uspjeti živjeti, meni to nije pošlo za rukom, no momak stvarno dosta toga zna pa vidjet ćemo – možda ga jednog dana budemo gledali i na KTV-u (Katolička televizija, ono što je nekoć bio HTV prije nego su ga preuzeli zapjenjeni radikalni katolički fundamentalisti) gdje u emisiji „Posebni dodaci“ palamudi o temama poput utjecaja korejskih filmova na Hollywood ili slično s Polimcem, Deanom Šošom i sličnim licima s potjernica. Šalim se naravno, riječ je o jednoj od najboljih emisija tog tipa na našoj televiziji i, kad god imam priliku, bacim oko na njihove ćakule koje su mi često zanimljivije od samih filmova o kojima pričaju…

Dakle, Kristijan je održao predavanje o Novom Hollywoodu s posebnim naglaskom na liku i djelu Georgea Lucasa. Naoružan laptopom, PowerPoint prezentacijom i s nekoliko flmskih isječaka za ilustraciju svojih teza, najprije je dao širi kontekst nastanka Novog Hollywooda kroz pregled Zlatnog doba Hollywooda koje mu je prethodilo. To razdoblje, koje je okvirno trajalo od 30-ih do početka 60-ih godina, obilježili su ogromni setovi, skupi i ekstravagantni spektakli i mnoštvo statista što je dugo vremena držalo vodu, no nakon kraha „Cleopatre“ iz 1963. (koji je studio 20th Century Fox gotovo odveo u bankrot), postalo je jasno da je vrč išao na vodu dok se nije razbio i da su potrebne promjene.

Tu su bile i promjene u društvu nakon II. Svjetskog rata: odlazak imućnijih ljudi iz centara na perfiferiju gradova kao rezultat ekonomske stabilnosti, pojava jeftinih drive-in kina za nove generacije kinoljubaca, jačanje televizije koja je postala najvažniji masovni medij onog doba, pojava prvih art kina, prodor europskih filmskih autora, prvenstveno pripadnika francuskog novog vala koji su donijeli novu estetiku i novo gledanje na stvaranje filma, a ne treba zanemariti niti pojavu baby boom generacije (beatnici, hipiji) kao iznimno važnog društvenog pokreta koji je zazirao od starog Hollywooda. Sve su to bili temelji za pojavu novog vala i u holivudskoj industriji zabave.

Za prvu fazu Novog vala Kristijan je odabrao dekadu 60-ih, kada se pojavljuje jedna nova, mlađa generacija filmskih autora na koju su utjecala sva gore opisana zbivanja i koji su svojom kreativnošću i novim idejama donijeli potrebne promjene u industriju. Snimalo se s mnogo manjim budžetima, ali je i mogućnost kraha bila znatno manja, a osim toga neki od najvažnijih filmova toga doba postigli su i lijep uspjeh na box officeu. Važno je naglasiti da holivudski novi val nije nezavisan film, on je nastao pod skutom „velike osmorice“ studija, dosta uzdrmanih presudom američkog suda iz 1948. kojom im se ukinuo monopol i kontrola nad lancima kino dvorana.

Među najznačajnije filmove te prve faze Kristijan je izdvojio „Bonnie & Clyde“ Arthura Penna iz 1967. zato što je riječ o prvom filmu koji je otvoreno prikazao ekstremno nasilje; „Easy Rider“ Dennisa Hoppera iz ’69. kao prvi film koji je prikazivao slobodnu upotrebu droga te „Diplomac“ Mikea Nicholsa iz ’67. kao prvi film koji je prikazao tada još tabu temu odnosa mladog muškarca i starije žene. Ja bih tu svakako dodao i Sama Peckinpaha i njegovo remek-djelo „Divlja horda“ iz 1969., po meni najbolji western ikada snimljen, koji je bio sušta suprotnost klasičnim westernima s Đokom Vejnom i inima.

Druga faza Novog Hollywooda obuhvaća razdoblje 70-ih kada u Hollywood dolaze tzv. redatelji s fakultetskom diplomom (Coppola, Lucas, Spielbeg, De Palma, Scorcese itd.). Prvi megauspjeh iz tog društva imao je Coppola 1972. s „Kumom“, koji je ne samo sjajan film, već je bio i prva od velikih trilogija, a ustanovio je i pravilo koje i dan danas u većini slučajeva vrijedi: da drugi film trilogije bude najbolji od svih, a treći bude mućak. „Kum“ jest remek-djelo, ali „Kum 2“ je još bolji. „Ralje“ Stevena Spielberga iz 1975. su apostrofirane kao prvi pravi blockbuster, film koji je ostvario najveću zaradu u američkim kinima do pojave „Ratova zvijezda“, no ono što je zanimljivo kod „Ralja“ jest to što je riječ o prvom filmu s agresivnom marketinškom kampanjom koja je polučila rezultat i pokazat će moć odlične reklame. Spomenuta je i sjajna „Apokalipsa danas“ Coppole iz ’79 koja, uz „Dan velikih valova“ Johna Miliusa i „Lovca na jelene“ Michaela Cimina predstavlja surov i realan prikaz rata u Vijetnamu i njegovog utjecaja na američko društvo onog vremena.

I onda smo došli i do Georgea Lucasa, čovjeka koji je kod širih narodnih masa, uz Stevu Spilberga, najpoznatiji pripadnik ovog filmskog pravca. Kristijan nam je ispričao priču o Lucasu od rođenja, preko studentskih dana kada je snimao kratke filmiće vrlo izraženog soc-realističnog i političkog konteksta, pa do njegova profliranja u velikog redatelja filmovima „Američki grafiti“ (1973.), meni jednom od najdražih filmova svih vremena i, naravno, „Ratovima zvijezda“ (1977.). „Grafiti“ su bili posveta malom mjestu Modesto u Kaliforniji gdje je Lucas odrastao i gdje su noćna besciljna lutanja automobilom po gradu bila jedina zanimacija njegove tinejdžerske generacije, i taj rakurs nevinosti i naivnosti u velikoj mjeri je prisutan i u „Star Warsima“. Je li to doista bila alegorija na filmski sustav gdje su holivudski studiji bili imperij, a šačica redatelja pobunjenici koji se bore protiv njega otvoreno je pitanje do dan danas, no činjenica je da su „Ratovi zvijezda“ jedan od najvećih pop kulturnih filmova svih vremena i blockbuster koji je prvi u Americi prešao 300 milijuna dolara što ni danas nije lako postići. Predavanje je tu i završeno, opravdano rekao bih jer je ogroman uspjeh „SW“-a na neki način označio i kraj novog Hollywooda i početak ere blockbustera koja traje sve do danas.

Poslije predavanja imali smo i zanimljiv Q&A dio gdje smo s Kristijanom razgovarali uglavnom o novim nastavcima „Ratova zvijezda“, a fora su mi bile i anegdote sa snimanja, pa smo tako čuli da je Coppola imao dva infarkta radeći „Apokalipsu“, Lucas jedan dok je radio „Ratove“, a Spielberg je imao problema s mehaničkom replikom ogromnog morskog psa iz „Ralja“ koja je odmah na početku snimanja potonula, pa se zato odlučio da veći dio filma snima iz vizure morskog psa što se pokazalo punim pogotkom. Tko zna kako bi film izgledao i bi li postigao onoliki uspjeh da je sniman klasično…

Nešto iza pola osam morali smo prekinuti ovo zanimljivo druženje jer smo mogli tako ćakulati do jutra, a fakultet ipak nije otvoren cijelu noć. Bilo je vrlo zanimljivo i poučno i nadam se da će Kristijan uskoro opet održati neko novo predavanje na temu filma, možda o usponu indie filma 90-ih.

A ja sam prošetao do obližnjeg MLU-a gdje se istu večer održalo otvorenje Dana grafike, no službeno otvorenje sam propustio, ali su mi u Muzeju rekli da će biti popratnih programa dok izložba traje, pa se nadam da ću uloviti neko stručno vodstvo. Žao mi je što sam to propustio, ali mi je s druge strane drago što sam odslušao zanimljivo predavanje. Tja, očito ne možeš imati i ovce i novce, samo što ja nemam ni jedno ni drugo… 🙂

Novi Hadžo

 

 

Ovaj unos je objavljen u Gdje sam bio - ostalo. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s